01.09.2017.

Priopćenje medijima povodom "Malikove" nove školske godine 2017/2018

„Kazališna radionica Malik Rijeka“ je započela s radom 2000. g. i bavi se kazališnom umjetnošću djece i mladih, koja objedinjuje pedagoške i umjetničke principe i metode rada.

U procesu razvijanja mladih jedna od vodećih uloga pripada umjetnosti. Umjetnost pomaže na putu njihova estetsko-etičkog odgoja, a osobito njihova emocionalnog života. Kazališna umjetnost kao sinteza svih vrsta umjetnosti, djeluje na razvijanje senzibiliteta i usmjeravanje na spoznaju ljepote i ispravnih vrijednosti u životu i upravo je ona koja osobito pomaže u oslobađanju dječje spontanosti i razvijanju njihove kreativne fantazije.

Pojam "dramsko" je shvaćen kao općeljudska sposobnost, antropološka osobina koja je svojstvena svim ljudima i koja se ispoljava kako u vrhunskim ostvarenjima tako i tzv. simboličkoj igri trogodišnjeg djeteta. Još je Aristotel jasno ustvrdio da je dramska umjetnost, kao socio-kulturni fenomen, posljedica čovjekove dramske sposobnost, jer nam je od ranog djetinjstva urođen nagon za oponašanjem. Danas se mnogima u svijetu čini samorazumljivim i neupitnim da kao ljudi raspolažemo temeljnom sposobnošću dramatiziranja koja nam je prirođena kao jezik i gesta: to je sposobnost predstavljanja zahvaljujući kojoj neka radnja ili doživljaj može zamijeniti ili značiti neku drugu radnju ili doživljaj. Ovu sposobnost nisu izmislili dramski pedagozi ili kazališni profesionalci, kao što ni kipar nije izmislio kamen koji kleše. Oni je samo koriste na poseban način. Ovakvo shvaćanje dramskog izraza mijenja sadržaj termina dramski odgoj koji danas znači skup metoda, poučavanja i učenja koje se koriste dramskim izrazom kao čovjekovom sposobnošću kojom se on služi tijekom odrastanja i sazrijevanja. Dramski izraz podrazumijeva svaki oblik izražavanja u kojem su stvarni ili izmišljeni događaji, bića, predmeti i odnosi predstavljeni s pomoću odigranih/odglumljenih uloga i situacija. Dramska aktivnost djeluje holistički integrirajući intelektualnu spoznaju, proživljene emocije i estetski doživljaj u cjelovito iskustvo koje potkrepljuje i osnažuje svaki daljnji korak osobnog aktiviteta sudionika usmjerenog bilo na učenje, bilo na liječenje ili osobni rast. Posebno valja istaknuti poetičko-estetsku dimenziju dramske aktivnosti, pod kojom podrazumijevamo iskustvo umjetničkog stvaranja, iskustvo oblikovanja odnosno dovođenja do javna izraza vlastite osobnosti sudionika dramskog stvaranja, kao i osjećaj sklada i postignuća kojim je to iskustvo popraćeno. Drama je skupna aktivnost, podijeljeno iskustvo, najprije za skupinu koja u drami aktivno sudjeluje, koja ju pravi, a zatim za javnost, za publiku. U prvom slučaju drama stvara užu skupinu potpore sačinjenu od onih koji dijele slično iskustvo i možda sudbinu. Dijeleći kroz zajednički stvaralački rad probleme, napore te zadovoljstva zbog postignutih učinaka članovi skupine se uzajamno osnažuju stvarajući tako pretpostavke za slijedeći korak, a to je drama kao javni čin. Usvajanjem različitih postupaka predstavljanja i pripovijedanja, unoseći sebe i svoje iskustvo u predstavu, sudionici stvaraju društveno relevantan oblik kojim aktivno sudjeluju u kulturi, stvaraju je i, što je najvažnije, žive je.

Bit dramske umjetnosti je gluma kao igra i obrnuto – igra u kojoj postoji dramski naboj. Mašta je osnova dramskog odgoja i rada u dramskoj grupi. Stoga je potrebno ići ispravnim putem kod oslobađanja spontanosti , jer je to osnovno polazište na kojem se razvijaju kreativne sposobnosti. Izvedba je rezultat, a ne jedini cilj dramske grupe i treba biti istinit dječji doživljaj koji se zasniva na vrijednosti umjetničke riječi, a izvire iz vlastitog, ničim nepomućenog dječjeg doživljaja povezanog s uživanjem u dramskoj igri.

Ciljevi Kazališne radionice Malik Rijeka su:

Djeca i mladi između 5 i 25 godina se upisuju u Malik Rijeka vlastitim izborom. Ne postoji audicija za upis kako bi se svima dala jednaka mogućnost bavljenja dramskom aktivnošću. Polaznici time oplemenjuju svoje slobodno vrijeme, educiraju se i stječu dragocjeno iskustvo u segmentu koji nije zahvaćen odgojno-obrazovnim sistemom u Hrvatskoj, a odnosi se na dramski (glumački) odgoj (obrazovanje) prije umjetničkih akademija koje u Hrvatskoj ne postoji, za razliku npr. od plesa i glazbe , kao što niti istovremeno dramski odgoj u Hrvatskoj nije sastavni dio redovnih odgojno obrazovnih programa kao što su npr. glazbena i likovna kultura/umjetnost. Zbog tog razloga su mnogi profesionalni kazališni i filmski umjetnici od glumaca do dramaturga i redatelja prije Akademija bili uključeni u rad dramskih studija. U razvijenim zemljama kao npr. Njemačka, SAD, Francuska… nije takva situacija, već se upravo suprotno - poklanja velika važnost i pažnja dramskom odgoju na svim društvenim razinama i aspektima od sociološkog i pedagoškog, preventivnog do kulturno umjetničkog.

Aktivnosti „Malika“ Rijeka se odvijaju kontinuirano tijekom školske godine u okviru koje svaki polaznik je barem jednom uključen u prezentaciju rada uobličenog u predstavu. Svaka naša predstava – drama kao javni čin, je posljedica kontinuiranog dramsko pedagoškog rada, uključujući i profesionalno vođene kazališne predstave, po kojima je Malik Rijeka prepoznat u široj društvenoj javnosti. Proces rada jednako je bitan kao i sama predstava jer oslobađa prostor za kreativna istraživanja u stvaranju zamišljenog svijeta i djelovanju unutar njega, na osnovu kojeg na kraju i nastaje krajnji produkt – predstava, bilo da su u njoj naglašeniji edukativni ciljevi kao što su to predstave ekološkog karaktera ili odgojnog kazališta, od kojih je u jednoj bila tema spolno odgovorno ponašanje srednjoškolaca ili predstave Forum teatra sa srednjoškolcima i za srednjoškolce, ili su naglašeniji umjetnički ciljevi kao što je to u profesionalno vođenim kazališnim predstavama. Profesionalno vođene kazališne predstave su samo jedan segment bogatog i raznovrsnog rada „Malika“ Rijeka, koji uključuje rad profesionalnih kazališnih umjetnika, ali se temelji i proizlazi iz kontinuiranog pedagoškog rada s djecom i mladima. U tim je predstavama dramski pedagog sastavni dio autorskog tima, te jednakopravno s profesionalnim kazališnim umjetnicima učestvuje u kreiranju predstave koja prvenstveno uključuje rad s glumcima, djecom i mladima. Teme tih predstava se planiraju i pomno biraju, obično redatelj i/ili dramaturg s dramskim pedagogom, te su uvijek primjerene i dobnoj skupini koja igra predstavu kao i ciljanoj publici određene dobi kojoj je predstava namijenjena, te se na taj način vodi briga o ispunjenju i pedagoških i umjetničkih ciljeva, a posebno o tome na koji način i kako se mogu povezati sa školskim sadržajima i/ili aktualnim i tradicijskim vrijednostima, te povezanosti sa lokalnom zajednicom i njenim uvjetima.

Na tragu takve programske orijentacije obrađivali smo niz tema od one o različitosti i toleranciji u „Neobičnom djetetu“ prema tekstu L. Šarić inspiriranu poezijom Tima Burtona, životu na moru i s morem u „Zoe“, D. Miloša (o sazrijevanju i smrti) i „Moj grad na vodi“, relativnost odnosa između dobra i zla, te stalna potreba za isticanjem dobra u odnosu na zlo u „Djevojčaku u vještičjem vrtlogu“ u režiji H. Petković , pitanje slobode u „Neobuzdanom galebu“, straha i kako ga prevladati, te odnosa rada i umjetnosti, u predstavama Ane Vilenice „Čudovišta iz ormara“ i „Mravac i Cvrčak“ prema basni „Mrav dobrog srca“, do istraživanja kazališta na specifičnoj lokaciji zasnovanog na fizičkom i suvremenom teatru u predstavama Mile Čuljak – „Pitching“ Rijeka (istraživanje zvuka od balkona HNK I. pl. Zajca, preko tržnice do Molo longa), „13 zadataka za novu budućnost“ prema Orwelovoj 84' u Harteri i predstavama kojima je cilj osuvremenjivanje i približavanje djela i autora klasične književnosti potrebama i uvjetima današnje omladine, kao što je „San ljetne noći“ W. Shakespeara u režiji M. Lukanovića i adaptaciji teksta za uzrast teenegera L. Šarić.

Pojedine predstave su primarno realizirali režiseri koji su ujedno i dramski pedagozi, kao što je to umirovljena slovenska profesorica jugoslavenske književnosti Branka Bezeljak u predstavi „Psiha“ (mitološki hard core kapitalizma) E. Filipčića i Renata Carola Gatica u „Ja glumac“ – autorski projekt Gatica/Agić.

Nakon svake naše izvedbe profesionalno vođenih kazališnih predstava organiziramo razgovore s publikom i potičemo prosvjetne radnike da s djecom i/ili mladima koje su doveli da gledaju naše predstave razgovaraju i dalje o odgledanom u okviru svojih redovnih programa u školama. Neki studenti APUR-ia su diplomirali scenografiju na našim predstavama, a neki studenti kazališne režije i radiofonije i dramaturgije ADU Zagreb priliku stjecanja profesionalnog iskustva u svojoj struci kao i rada s djecom i mladima.

Zbog svega prethodno navedenog, razvidno je čemu služe predstave u radu s djecom i mladima u dramskim studijima, kao i uključivanje umjetnika u rad dramskih studija, te time povezivanja dramsko-pedagoškog-umjetničkog rada.

Brojni profesionalni uspjesi polaznika Malika Rijeka u filmovima, kao što su „The Lace“ Luca Bessona i „Novine“ Dalibora Matanića, te profesionalnim kazališnim predstavama, kao što su „Aleksandra Zec“ i „Hrvatsko glumište“ Olivera Frljića, su izravna posljedica ispravnog pedagoško-umjetničkog rada prepoznatog i nagrađivanog kako u međunarodnim okvirima, tako i u Hrvatskoj. Dobitnici smo najrelevantnijeg priznanja i nagrade u Hrvatskoj za dramsko-pedagoški rad s djecom i mladima - „Zvjezdana Ladika“, koju dodjeljuje HC Assitej (Međunarodna organizacija kazališta za djecu i mlade).

Zbog izuzetne kvalitete rada 2011. G. smo uvršteni u prioritete i strategiju Grada Rijeke.

Naš rad podržava PGŽ, Ministarstvo kulture RH, MZOŠ, Kultura nova i Rijeka 2020

Slogan "Malika" Rijeka:

GLUMA JE ZAKON